GRADSKA VOŽNJA: Evo koliko možete proći na rezervi i zašto to ne trebate često raditi

Iako ne postoji egzaktna brojka jer se automobili razlikuju po potrošnji, veličini spremnika i rezervi prosjek za gradsku vožnju otprilike je pedesetak kilometara.

Pitanje koje si znaju postaviti mnogi vozači jest koliko mogu kilometara proći nakon što se upali lampica rezerve. Iako ne postoji egzaktna brojka jer se automobili razlikuju po potrošnji, veličini spremnika i rezervi nekakav je prosjek za gradsku vožnju otprilike pedesetak kilometara.

Naravno, vozite li po autocesti većim brzinama, taj brojka pada. Ipak vožnja na rezervi može izazvati gubitak vremena ako dođe li do krive procjene pa morate čekati pomoć na cesti ili nekoga tko će vam dovesti par litara goriva da ponovno pokrenete automobil, i to u najboljem slučaju. No, može se dogoditi da je potrebno odzračivati pumpu goriva, što je dodatan trošak i većina će ga vozača morati obaviti u servisu.

Prometni vještak za vozila Goran Husinec naglašava kako uopće nije zdravo voziti automobil s manje od polupunim spremnikom goriva, jer to može izazvati kvarove. ‘Najbolje je puniti spremnik čim je do pola ispražnjen, nikako nije zdravo voziti mjesecima na rezervi i dolijevati gorivo. Naime, u takvim spremnicima kondenzira voda što je posebno neugodno kod starijih vozila s limenim tankovima gdje onda lim korodira te se hrđa miješa s gorivom što može izazvati oštećenja tzv. Bosch pumpe. Najbolje je spremnik prazniti na duljim putovanjima, pa ga onda odmah opet puniti do vrha.’, naglašava Husinec.

Problem s vožnjom na rezervi su i putna računala koja pokazuju koliki je domet automobilu preostao na rezervi, a koji nisu kirurški precizna, te vrlo lako mogu u jednom trenutku očitavati domet od npr. 20 kilometara, dok u drugom trenutku mogu navesti da je ‘Range: 0’. Stoga je najbolje izbjegavati vožnju na rezervi kad god je to moguće.

Izvor: tportal.hr